ko zeli da ti naudi stvarno,uradice to nevezano sta nosis. Ako ne odmah, jos vise iznerviran neravnomernom borbom ce te naci kasnije i sacekati(Znam barem dvojicu takvih).. Oruzje i oruzane pratnje nisu pomogle ni mnogim predsednicima drzava ako se neko nameri da te povredi. Palica ti ne vredi nista osim nekoga da plasis ili udaras ako se ne brani. Sta ce ti palica ako ti pridjem na 30 cm,ili koristim obaranje na pod kao vid borbe. Dok budes trazio palicu,oslonac ili zamah, neko ti je vec na vratu. Sto se tice psa,dosta borilackih vestina uci o odbranama od napada ima korisnih stvari koje se lako primenjuju,ali sto mu (po mom misljenju) dodje isto kao i sa oruzjem tj da ako neko vidi vecu pretnju nego neophodno,povecava se sansa da ce da puca ili uradi nesto nepredvidjeno zbog povecane opasnosti (ja bih npr posle inicijlnog napada seo u kola i sve snage se skucao u automobil gde je pas, bez pardona, pa onda nastavio gde sam stao). Mnogo puta sma bio u konfliktnim situacijama i brojcano nadjacan i pred pretnjom vatrenim oruzjem (ova govna iz obezbedjenja) ali mi nikad ne pada na pamet da nosim oruzje iz prostog razloga sto nemogu da garantujem za svoje postupke (kao i svako od nas ako je dovoljno isprovociran ili ugrozen a to je uglavnom losa procena a posle je kasno za kajanje jer oruzje dodatno menja svest).Paraleno,postoje ljudi koji su potpuno mentlano nestabilni ali nose oruzje (jedan balvan iz komsiluka,glupljeg coveka i ruznijeg nisam video).
Prva linija odbrane jeste da ne radis drugima sta ne zelis sebi, tj da nikome ne trubis ,ablendujes, seces, istiskujes iz trake ili ga teras da vozi onako kako ti smatras da treba (tada najvise dodje i do sranja u saobracaju),pa se onda i drasticno smanjuju sanse ali i ne nestaju ,to je sigurno.Ocekivao boih da posle udesa ima najvise okrsaja,ali zapravo ne.Samo jednom mi se desilo da me posle udesa neko napadne (imao sam relativno dosta udesa), tj ja sam bio suvozac a drugara su dva idjota glupa napala. Smirio sam ih pitavsi ga sta ces da dobijes sada glupanderu? em si kriv, em ces da placas stetu em ces da odgovaras za napad a tada se i smirio. Mislim da je to osnovni problem, nepromisljenost i ljudi koji naoruzani krecu u saobracaj jer je to drugo stanje svesti.
Za razliku od onih koje nose oruzje, znam dvoje ljudi koji bas namerno prestali da ga nose. Jedno je moj drugar (i to je bilo pre mnogo godina) kad je shvatio upravo to da je zamalo falilo da puca na njih nekoliko jer je bio nesto besan i nervozan (i to pred vratima crkve

a drugo je ujak (ex DB) koji je sam odlucio da ne nosi oruzje bas da ne bi rizikovao da ga upotrebi. Suvise je konfliktnih situacija da bi povecavao sanse za fatalni ishod noseci oruzje. ne svodi se upotreba oruzja samo na tebe u tom trenutku nego i na posledice koje posle idu. Komsija (pre mnogo godina) je upucao u nogu nekog tipa, ali se ispostavilo iskljucivo iz straha (jer je bio paranoican upravo zbog toga jer mislis da su svi naoruzani kao i on).Epilog je bio taj da su mu posle tukli i dosta povredili brata koji lici na njega jako,a on je morao da bezi u inistranstvo iz straha od osveta (srecom imaju para pa se to sleglo nekako ali je trajalo dugo).O zakonskom epilogu ne treba pricati niti obelezavnaju u drustvu i okolini jednom kad se dovedes u takvu situaciju. Jednostavno, lako stvari krenu pogresnim tokom,posedovanje bilo kakvog oruzja jos brze i dalje to odvede, a posledicu uvek mogu biti samo negativne.
Ima li neka lepsa tema.Sve je negativno i crno nesto kad pgoledma unazad.Da li se desava nekada nesto pozitivno u saobracju da vas prijatno iznenadi?